Svako bavljenje sportom dovodi do intezivnog trošenja organizma. Zbog svakodnevnih napora koji su uzrokovani treninzima ili natjecanjima preporuča se, kao preventiva, uzimanje antioksidanasa u svakodnevnoj prehrani.

Sastavni dio našeg metabolizma je i tvorba tzv. slobodnih radikala. To je zajednički naziv za bilo koju tvar sposobnu za samostalno postojanje, ali koja sadrži jedan ili više nesparenih elektrona. Jedan od najštetnijih je superoksid radikal (O2-) koji svojim djelovanjem izaziva oksidacijska oštećenja stanica i tkiva

Antioksidansi su tvari koje štite stanice od oksidacijskog djelovanja slobodnih radikala.

Oni mogu biti enzimatske ili neenzimatske prirode. Kapacitet njihova stvaranja je uvjetovan genetski i spolom, životnom dobi, navikama, osobito navikama u prehrani, jer mnoge tvari iz voća, povrća i žitarica neutraliziraju slobodne radikale.

Antioksidansi djeluju na tri različita načina:

• snižavaju energiju slobodnih radikala
• zaustavljaju njihovo nastajanje
• zaustavljaju lančanu reakciju oksidacije

KOENZIM Q10

Koenzim Q10 (CoQ10, ubikinon) regulira opskrbu energijom naših stanica, a time i cijelog tijela. Sve naše stanice sadrže Q10, koji je esencijalan za biokemijske i biološke procese te održavanje zdravlja.

Njegov manjak dovodi do poremećaja energetske ravnoteže i različitih funkcionalnih poremećaja. Ovi se poremećaji javljaju već pri sniženju koncentracije koenzima Q10 za 25 %. Manjak koenzima Q10 uzrokuje slabljenje srčanog mišića, hipertenziju i mnoge druge bolesti. Koenzim Q10 je poznat i kao ubikinon. Postoji deset vrsta koenzima Q, ali samo je Q10 prisutan u ljudskom tijelu. Koenzim Q10 je tvar slična vitaminima. Strukturno je vrlo sličan vitaminu E, ali mu je antioksidativno djelovanje jače.

Djeluje kao katalizator koji ubrzava i usmjerava neke biokemijske procese. Kao što je već spomenuto, koenzim Q10 regulira energetske procese. On inicira procese stvaranja energije u mitohonirijima, našim malim elektranama, u kojima se adenozin trifosfat (ATP), gorivo za naše tijelo, stvara iz hrane.

FLAVONODI

Flavonoidi - sekundarni metaboliti biljaka spojevi su s bioaktivnim djelovanjem. Njihova široka dostupnost i specifični fiziološki učinci prezentiraju ih kao jedinstvene prehrambene spojeve. Najpoznatiji su po antioksidativnim i protuupalnim zdravstvenim prednostima. Dodatno u dosadašnjim istraživanjima povezanosti flavonoida i potencijalnog učinka na zdravlje uočen je pozitivni učinak kod kardiovaskularnih, metaboličkih i neurodegenerativnih bolesti s obzirom na njihovu protuoksidacijsku, protukancerogenu, protualergijsku i protuupalnu aktivnost. Posebno se može promatrati njihova uloga funkcionalne hrane kod sportaša i rekreativaca zbog jedinstvenih zahtjeva u psihofizičkom smislu. Učinci flavonoida pomažu u različitim fiziološkim stanjima koja slijede za vrijeme i nakon tjelesne aktivnosti. Pokazane su značajne uloge u zaštiti i oporavku mišića i kostiju, smanjenju postotka tjelesne masti, prevenciji metaboličkih bolesti i održavanju mentalnog zdravlja sportaša i rekreativaca.

VITAMIN B1 (Tiamin)

Tiamin je jedna od ključnih tvari za sportaše i sve koji intenzivno treniraju. Ovaj vitamin je izravan sudionik u sintezi proteina iz hrane, a bez proteina normalan rast mišićnog tkiva je nemoguć. Sportaši koji žele izgraditi dobar mišić moraju jesti proteinske namirnice i kontrolirati količinu vitamina B1 koji unosi u tijelo zajedno s hranom. Manjak tiamina dovodi do poremećaja u procesu transporta kisika do mišićnog tkiva. To će dovesti do smanjenja snage i izdržljivosti, što negativno utječe na fizičku vježbu. Kako bi izbjegli štetne učinke, sportaši moraju voditi brigu o dodatnom unosu tiamin.

Tiamin obavlja sljedeće funkcije u ljudskom tijelu:

• izravno uključeni u metabolizam ugljikohidrata, proteina, masti;
• sudjeluje u sintezi ATP - energije potrebne za provedbu unutarstaničnih procesa;
• potiče prijelaz ugljikohidrata u glukozu, što je tijelu potrebno za snažnu aktivnost;
• promiče razgradnju ugljikohidrata i masti koje dolaze s hranom;
• pomaže u stvaranju funkcionalnih krvnih stanica;
• doprinosi punom rastu i razvoju sustava i organa;
• odgovoran za normalno funkcioniranje probave;
• normalizira rad srca;
• štiti živčani sustav od faktora stresa, jer sudjeluje u stvaranju živčanih završetaka mijelinske ovojnice, koji štite stanice od uništenja;
• povećava zaštitne funkcije tijela;
• pozitivno djeluje na živčani središnji sustav, a nedostatak ovog spoja dovodi do negativnih posljedica po kognitivne sposobnosti;

Autorica članka: Petra Galović, dipl. ing. biotehnologijem PIP d.o.o.